PROGRAM

Četvrtak, 15.3.2018.

HRVATSKI KULTURNI DOM NA SUŠAKU, Strossmayerova 1
09.00 Registracija
09.30 Otvaranje
10.00 Mia Roje: Mediji i suvremene tehnologije na razvojnom putu djeteta (izlaganje)
10.45 I to smo mi (projekcija)
11.00 Pauza
11.30 Dalida Rittossa, Dijana Kesonja: Govor mržnje u kaznenoj i prekršajnoj sferi - teorijske i praktične dileme (izlaganje)
12.30 Senka Tomljanović Manestar: TV lifestyle emisija; rubrika: Psihologija svakodnevice (projekcija)
12.45 Pauza
13.00 Utemeljenje Nagrade Psiha
13.30 Projekcije
14.00 Ljiljana Kordić: Medijske reprezentacije marginaliziranih (izlaganje)
14.30 Sara Grgurić: Prikazivanje filma 'Kože' (projekcija)
15.00 Pauza
GRADSKA VIJEĆNICA GRADA RIJEKE, Korzo 16
17.00 Marko Vrtovec i Bor Vratanar: Znaju nas bolje, nego se poznajemo sami (izlaganje)
BOTEL MARINA, Riva 1, Rijeka Botel (brod) - Adamićev gat
20.00 Neformalno okupljanje i druženje sudionika

Petak, 16.3.2018.

HRVATSKI KULTURNI DOM NA SUŠAKU, Strossmayerova 1
09.00 Tamara Žakula Desnica: Uloga medija u prevenciji nasilja nad i među djecom (izlaganje)
09.30 Ljiljana Bubnić: Izvještavanje u medijima o djeci i mladima (izlaganje)
09.45 Nataša Makarun: Djeca i medijska pismenost - primjer dobre prakse (izlaganje)
10.00 Pauza
10.30 Danijela Vuković, Inge Vlašić-Cicvarić, Zrinka Korotaj Rožmanić: Previše ekrana prerano (izlaganje)
10.45 Gordana Kuterovac Jagodić: Komunikacijska tehnologija kao novi član obitelji (izlaganje)
11.15 Velimir Srića: Digitalna transformacija i medijska kultura novih generacija (izlaganje)
12.00 Sanja Modrić: Novinarska etika i profesionalizam (izlaganje)
12.30 Pauza
12.45 Sandi Blagonić: "Mi Hrvati": portret jedne obmane (izlaganje) Diskutantice: Marija Barić (novinarka), Andreja Bogdan (klinička psihologinja), Monika Melnjak (psihologinja)
14.00 Marija Barić: Vjerodostojnost medija i utjecaj društvenih mreža (izlaganje)
15.00 Zatvaranje i najava Festivala 2019.

Dalida Rittossa i Dijana Kesonja
GOVOR MRŽNJE U KAZNENOJ I PREKRŠAJNOJ SFERI – TEORIJSKE I PRAKTIČNE DILEME

U prvom dijelu bit će objašnjena pravna priroda slobode mišljenja i izražavanja misli te mogućnost njezinog ograničenja kroz kaznenopravne i prekršajne odredbe: kazneno djelo javnog poticanje na nasilje i mržnju iz trenutno važećeg Kaznenog zakona i prekršajna rješenja u Zakonu o suzbijanju diskriminacije i Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira. Budući da je dosadašnja praksa pokazala da granica razgraničenja između prekršajne i kaznenopravne sfere nije sasvim jasna i da postoji mali broj pravomoćno dovršenih predmeta, kao mogući putokaz u rasvjetljavanju tumačenja ovog kaznenog djela objasnit će se kriteriji razrađeni u praksi Europskog suda za ljudska prava. U drugom dijelu izlaganja će kroz odabrane slučajeve prekršajnih i općinskih sudova biti objašnjena praktična problematiku vezanu uz govor mržnje i postoje li preklapanja između prekršaja i samog kaznenog djela. Budući da su kaznenopravna rješenja izraz prava države na kažnjavanje i kao takva trebaju se primjenjivati kao krajnje sredstvo, u ovom će dijelu biti objašnjeno na koji način rad Ureda Pučke Pravobraniteljice utječe na preveniranje govora mržnje i kako postupaju u slučaju njegovog detektiranja.

Dalida Rittossa je zaposlena u znanstveno-nastavnom zvanju docenta na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Autorica je većeg broja znanstvenih radova iz područja kaznenog prava, ustavnog prava, kriminologije i viktimologije. U zadnje vrijeme posebno se bavi temama vezanim uz prava osoba s duševnim smetnjama, kriminalitet psihopatskih počinitelja, seksualne delikte na štetu djece i pravo na privatnost.

Dijana Kesonja je savjetnica pučke pravobraniteljice za pravne poslove i strateško parničenje, zaposlena na poslovima zabrane i suzbijanja diskriminacije. Prije toga je tijekom petnaestogodišnjeg rada kao odvjetnica između ostaloga zastupala klijente u sudskim sporovima radi zaštite od diskriminacije i ljudskih prava pred nacionalnim i Europskim sudom za ljudska prava.

Gordana Kuterovac Jagodić,
Filozofski fakultet u Zagrebu

KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA KAO NOVI ČLAN OBITELJI

Obitelj je jedan od najvažnijih čimbenika za razvoj svakog djeteta. Odnosi s članovima obitelji povezani su kako s pozitivnim razvojnim ishodima kao što su psihološka dobrobit, samopoštovanje i samopouzdanje, školska postignuća, misaoni, socijalni i emocionalni razvoj, ali i negativnim ishodima kao što su upuštanje u rizična ponašanja i internalizirani problemi, obiteljska kohezija i sl. Pojavom prijenosnih i lako dostupnih uređaja komunikacijska tehnologija ušla je u obitelj i zauzela iznimno važno mjesto u njoj uvelike određujući na načine provođenja slobodnog vremena odraslih i djece i dječje učenje, ali prvenstveno utječući na obiteljsku komunikaciju i obiteljske sukobe. Međutim, osim same tehnologije vrlo važan čimbenik razvoja djece i mladih su medijski sadržaji koji se prenose tom tehnologijom i koje roditelji sve teže nadziru i posreduju u njihovom odabiru i interpretaciji te koji tako nalaze svoj izravan put do djece. Što pokazuju dosadašnja istraživanja iz područja psihologije o djelovanju komunikacijske tehnologije na obitelj i odnose djece i roditelja, te kako roditelji i mediji mogu doprinijeti da taj novi član obitelji radi na dobrobit sustava u koji je ušao, a ne na njegovu štetu pitanja su na koje ćemo pokušati dati neke odgovore u ovom izlaganju Gordane Kuterovac Jagodić s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Dr.sc. Gordana Kuterovac Jagodić redovita je profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Koautorica je Preporuka za zaštitu djece i sigurno korištenje elektroničkih medija državne Agencije za elektroničke medije (http://www.medijskapismenost.hr/preporuke-za-zastitu-djece-i-sigurno-koristenje-elektronickih-medija/).

Velimir Srića
DIGITALNA TRANSFORMACIJA I MEDIJSKA KULTURA NOVIH GENERACIJA

Kad ste kupili prvi mobilni telefon? Čini se da ga imate oduvijek i ne možete zamisliti vrijeme bez razgovora, surfanja webom ili slanja poruka s bilo kojeg mjesta. Ipak, širenje mobilne telefonije traje tek dvadesetak godina. Osobno računalo staro je 36 godine, a Tim Berners-Lee napisao je prvu web stranicu pred 29 godina. Wikipedija i wi-fi standard nedavno su postali punoljetni, a pred 20 godina Gari Kasparov izgubio je šahovsku partiju od super-računala. Google ima 19, YouTube 13, Facebook 14, a Appleov iPad 8 godina. Pred 6 godina Encyclopedia Britannica je, nakon 244 ljeta, odustala od tiskanog izdanja. Da je produktivnost svuda napredovale tempom računala, danas bismo mogli kupiti tonu bifteka za 35 lipa, muško odijelo za 7 lipa, cijena obiteljske kuće ne bi prelazila 30 kuna, a prosječni bi automobil koštao 4 kune. Avionska karta za put oko svijeta mogla bi se kupiti za 25 lipa. No računalna revolucija tek se zahuktava. Digitalna transformacija pretvara svijet u sustav 3,5 milijarde ljudi koji uzajamno komuniciraju u realnom vremenu. Suočavamo se s izazovom koji se opisuje kao: Digitalan ili mrtav! U izlaganju ću pokazati kako nas pametni telefoni, računalstvo u oblaku, robotika, umjetna inteligencija, društvene mreže, Internet stvari i porast količine podataka tjeraju da informacijske tehnologije ugradimo u svoj DNA, ili nam je budućnost neizvjesna.

Detaljnije o profesoru Srići donosi njegov portal www.velimirsrica.com

Sanja Modrić
OSIM PSIHOLOŠKE, I NOVINARSKA ETIKA I PROFESIONALIZAM

Ugledna hrvatska novinarka Sanja Modrić sudjelovala je na konferenciji hrvatskih psihologa u Poreču 2008. godine, a svoj je doprinost temi Psihologija mediji etika dala u istoimenom priručniku publiciranom nakon konferencije. Izuzetno nam je drago da će svoja iskustva i promišljanja o novinarskoj etici i profesionalizmu podijeliti s autoricom priručnika o profesionalnim i etičkim pitanjima novinarske profesije, dugogodišnjom novinarkom i dobitnicom više strukovnih nagrada i priznanja.

Marko Vrtovec i Bor Vratanar
ZNAJU NAS BOLJE, NEGO SE POZNAJEMO SAMI

'Znaju nas bolje, nego se poznajemo sami' naslov je izlaganja koje nam pripremaju kolege Marko Vrtovec i Bor Vratanar iz Ljubljane. Kako oglašivači uz pomoć naših lajkova i klikova te uz asistenciju regresijske funkcije mogu o nama saznati sve: od strukture ličnosti do spolnih preferencija? I kako to upotrebljavaju, da bi nas uvjerili u nešto ili nam nešto prodali? Na PFMF-u će biti prezintirani prvi, sasvim svježi rezultati analize korelacije načina upotrebe interneta i temeljnih dimenzija ličnosti (big five). Cilj ovog projekta je ustanoviti, može li se na osnovu klikanja na webu modelirati i predicirati ličnost.

Marko Vrtovec je univ. dipl. psiholog i inženjer elektrotehnike, s mnogo iskustva u marketingu, komuniciranju i u sales managementu. Radio je u različitim medijskim tvrtkama u Sloveniji (Delo, d.d., Večer, d.o.o., Videotop, d.o.o.) i prvim agencijama za digitalno oglašavanje u Sloveniji (Sonce.net). Danas radi kao coach i predavač. Aktualni je predsjednik Društva psihologov Slovenije.

Bor Vratanar je apsolvent magistrskog studija psihologije i statistički čarobnjak. 'Big data' man.

Mia Roje
MEDIJI I SUVREMENE TEHNOLOGIJE NA RAZVOJNOM PUTU DJETETA

Na PFME-u će svoje predavanje pod naslovom 'Mediji i suvremene tehnologije na razvojnom putu djeteta' održati Mia Roje, psihologinja u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, edukantica završne godine specijalizacije iz integrativne psihoterapije pri HUIP-u, NLP majstorica, dugogodišnja volonterka Hrabrog Telefona i članica edukacijskog tima Hrabrog Telefona. U svakodnevnom radu bavi se direktnim radom s djecom i obiteljima te istraživačko-publikacijskom djelatnošću, a u kontinuiranoj je suradnji s medijima (RTL, Nova TV, HRT, Radio Sljeme...). U 2016/2017 koordinirala je nacionalno istraživanje o djeci predškolske dobi pred malim ekranima.


Prijavite se na naš newsletter!


PSYCHO FILM & MEDIA FESTIVAL © Sva prava pridržana. 2018.